Svima je poznat osećaj umora i "magle" u glavi, a to su simptomi poremećaja varenja. Emocionalni i psihološki faktori mogu izazvati probleme sa crevima, u kojima je smešteno čak 100 miliona nerava.
Stepenica iznad su ozbiljnije poteškoće, poput veće osetljivosti na pojavu demencije i Alchajmerove bolesti, a obe se bolesti povezuju s imuno upalnim odgovorom crevne zidove na upalu i poremećaj bakterija u crevima (crevnog mikrobioma), objašnjava akademkinja i neurologinja dr. Vida Demarin.
Crevnu floru čini grupa "dobrih" bakterija koje žive u crevu.
One doprinose imunoregulacije, propusnosti crevne zidove i varenju hrane, sintezi nutrijenata i vitamina te šalju signale gladi i sitosti prema mozgu.
Upala u crevima narušava sistem prupusnosti razgrađenih materije u krvotok (kroz crevne zidove) jer dolazi do opuštanja međućelijskih veza, a to povećava propustljivost i nekih toksina.
Upalama doprinose zonulin iz pšenice, dok aglutinina može povećati crevnu propustljivost za štetne materije jer podstiče upalu u crijevima.U pšenični proteini su iritanti te u crevu uzrokuju upalni odgovor, kaže akademkinja.
Gorušica, nadutost ...
- Narušavanje crevne mikroflore raznoraznim upalama dovodi do proliva ili zatvora, gorušice, bola, nadutosti, smrdljivih stolica ... Naš mikrobiom je osetljiv i kako smo tokom života izloženi stresu, toksinima, različitim hemikalijama, nekim dijetama, ali i vežbanju, mikrobiom fluktuira od dobrog do lošeg - pojašnjava neurologinja Demarin u novoj knjizi "Zdrav mozak danas - za sutra".
Кompleksni sistem
No bakterije u crevima igraju značajnu ulogu ne samo u fizičkom, nego iu psihičkom zdravlju zahvaljujući njihovoj vlastitoj neuralnoj mreži, tzv. crevnom nervnom sistemu (enteric nervous sistem, ENS). To je kompleksni sistem koji čini oko 100 miliona nerava, koji su smešteni u sluznici creva.
Nazivamo ga još i "drugi mozak" jer nastaje iz istog tkiva kao i centralni nervni sistem te ima strukturne i hemijske sličnosti sa mozgom, pojašnjava Demarin.
Кomunikacija mozga i creva donosi ravnotežu
Procenjuje se da imamo od 400-600,000,000 neurona (nervnih ćelija) u našim crevima, a to je tri puta više neurona nego što ih ima u mozgu pacova.
Nismo svesni svog 'razmišljanja crevima', no taj sistem proizvodi oko 95 posto serotonina i 50 posto dopamina koji se nalaze u telu - naglašava Demarin.
Povezanost, odnosno komunikaciju "oba mozga" omogućava sklad hormona, neurotransmitera i električnih impulsa koji putuju nervnim putevima, a koji uključuju endokrine te imuni i neuralne puteve. To znači da emocionalni i psihološki faktori mogu izazvati simptome u crevima uzrokujući probleme bez jasnog fizičkog uzroka - tzv. gastrointestinalne poremećaje u pokretanju i kontrakciji creva koji uzrokuju upale, bolove i druge crevne simptome. - A takve je poremećaje gotovo nemoguće lečiti bez analize psiholoških faktora - zaključuje Demarin.
Creva utiču na razmišljanje
Najnovija istraživanja pokazuju da anksiozni i depresivni ljudi mogu razviti probleme sa crevima, poput IBS-a (irritable bovel sindrome). To je posebno značajno jer od 30 do 40 posto ljudi ima funkcionanih problema, kaže dr. Jai Pasricha sa Univerziteta 'John Hopkins' iz Baltimora. Aktivnosti u probavnom traktu mogu uticati i na kognitivne funkcije (razmišljanje i pamćenje).
Redukujte šećer
Zdravlje našega mozga uveliko zavisi o nizu navika koje utiču i na zdravlje creva, u najvećoj meri prehrambenih. Poboljšanje dolazi uz redukciju šećera i rafinisanih ugljenih hidrata te uzimanja probiotika, savetuje dr. Demarin.
Osetljivi na gluten?
Što se tiče pšeničnih proteina, najpoznatija je upala uzrokovana glutenom kod ljudi sa celijakijom ili preosjetljivošću na gluten, no i ljudi koji nisu posebno osetljivi na gluten najčešće imaju slične tegobe koje su manje izražene u obliku hroničnih, ponavljajućih crevnih tegoba.

+381-62-17-97-437